Povijest 3.1

2

Razvijeni ili dvorski apsolutizam:

3

Klasično tumačenje apsolutizma dao je . g. filozof Thomas u spisu „, obliku i vlasti crkvene i građanske države”.

1

Hobbes: „Ljudi su među sobom sklopili ugovor o vlasti i uspostavili svemoćnu državu. Na čelu države je suveren koji ima neograničenu vlast, a svi osim njega su podanici. Takav oblik vladavine, jednom uspostavljen, trajan je i nepromjenjiv jer je ugovor o vlasti neopoziv.”

2

Merkantilizam

4

Odnosi medu velikim silama u doba apsolutizma zasnivali su se na . Pritom su se primjenjivale dvije osnovne vanjskopolitičke metode: sporazumijevanje i ratovanje. O ratu i miru odlučivalo se u vladara pa se mnogi ratovi od sredine 17. do sredine 18. stoljeća često nazivaju " ratovima". Za razliku od vjerski motiviranih ratova od sredine 16. do sredine 17. stoljeća, ratovi od sredine 17. do sredine 18. stoljeća bili su prouzročeni u prvom redu sukobima svjetovnih interesa velikih sila. Sporove je poticala i merkantilistička gospodarska politika.

6

U ( 18., 17., 16. ) stoljeću pojavio se pokret koji je sve nade polagao u prosvjećivanje kao oblik usavršavanja ljudskog roda pa je nazvan ( prosvjetiteljstvom, empirizmom i racionalizmom, prosvjećivanje ). Prosvjetiteljstvu je prethodio ( racionalizam i empirizam, racionalizam, empirizam, barok lol ) koji se pojavio u ( 17., 18., 16. ) stoljeću. Duhovni preteče prosvjetiteljstva: Rene Descartes koji se pozivao na ( razum, iskustvo ) i ( Rousseau, Montesquieu, John Locke, Rene Descartes ) koji se pozivao na ( iskustvo, razum ). Locke je pretpostavio narodni suverenitet u djelu ( Dvije rasprave o vladi, Enciklopediji ), dok je poznata Descartesova misao Cognito ergo sum. Žarište prosvjetiteljstva bilo je u ( Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji ). Glavni teoretičari tog doba bili su književnici i filozofi Voltaire i Rousseau te filozof, teoretičar države i prava ( Montesquieu, D’Alembert, Diderot ). Kako bi prikupili razna znanja ( 1751, 1759, 1750 ). g. pokrenuli su Enciklopediju. Urednici su bili Diderot i D’Alembert - enciklopedisti.

2

Prosvijećeni apsolutizam

1

Potkraj 18. stoljeća učvršćena je parlamentarna vladavina u Engkeskoj. Zakonom o uniji 1707. g. ujedinile su se Eng. i Škotska u Veliku Britaniju.

1

1701. na vlast u UK dolazi Hannoverska dinastija

1

Englezi u 18. st osvajaju Indiju i naseljavaju Australiju

8

Preokret u procesu proizvodnje se pojavljuje . g. kada je James usavršio parni stroj. Strojevi počinju zamjenjivati čovjeka, životinje, vjetar... je zamijenjena tvorničkim radom. Ovako je počela revolucija. Počela je u te se proširila na ostale zapadne zemlje. Amerikanac Robert sagradio je 1. parobrod . Clermont, a 11 godina kasnije parobrod preplovio je Atlantski ocean za 26 dana. Englez George . napravio je parnu lokomotivu, a, opet, 11 godina kasnije u promet je puštena prva željeznička pruga Stockton-Darlington. Osim ovih, pojavljuju se i drugi izumi poput Brailleovog pisma, poštanske marke, telegrafa, bicikla... Posljedice uključuju rast stanovništva, razvoj gradova i urbanizacija, jačanje gospodarske i političke moći građanskih poduzetnika, veći broj radnika, napretci u znanosti...

1

Gospodarski liberalizam

1

1776. Adam Smith iznosi svoju teoriju u djelu Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

1

Francois Quesnay se zalaže za gospodarski liberalizam

1

Francois Quesnay objavio je djelo Ekonomska tablica s njezinim objašnjenjem 1758.

1

Deizam je Voltaireova razumna religija prema kojoj je Bog stvorio svijet i utječe na njegov razvoj

1

Montesquieu 1748. objavljuje „O duhu zakona” gdje razrađuje ideje o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

1

Rousseau smatra da se treba vratiti prirodi i da se vlast temelji na općoj volji. To je razradio u djelu „O društvenom ugovoru”

1

U sedmogodišnjem ratu sudjeluju:

1

umire Kralj Sunce > Quesnay objavljuje Ekonomsku tablicu s njezinim objašnjenjem > počinje 7-god. rat > Mir u Parizu

1

7-god. rat je najveći, “svjetski” rat 18. stoljeća

5

ili državni sabor Svetog Rimskog Carstva bio je jedino zajedničko tijelo država. Sastajao se u od . U tridesetogodišnjem ratu njemačke zemlje su opustošene - nakon dugog oporavka razvio se posebni oblik merkantilizma: . Cilj ove politike je punjenje državne blagajne najviše prihodima od .

1

Pruska je nastala od kneževine Brandenburg i vojvodine Pruske.

1

Brandenburški knezovi ne mogu birati njemačkog cara

5

Godine . brandenburški knez nasljeđuje vojvodinu koja time postaje . Od 1640. do 1688. njome vlada Fridrik Vilim I. koji se 1657. oslobodio vrhovne vlasti poljskoga kralja. Njegov nasljednik knez Fridrik . dobiva dopuštenje od cara da . uzme kraljevski naslov kao Fridrik I. Nakon njegove smrti, nasljednik Fridrik Vilim I. Prusku pretvara u snažnu apsolutističku i militarističku državu.

4

Od 1740. do 1786. Pruskom je vladao (prosvijećeno) apsolutistički kralj - osvajač i reformator pruske države. Ukinuo je mučenje, uveo državne monopole, provodio unutarnju kolonizaciju, pomagao razvoj trgovine i obrta, gradio ceste i kanale, zajamčio vjersku toleranciju, zabranio protjerivanje seljaka sa zemlje, provodio politiku, promicao kulturu i umjetnost... U sedmogodišnjem ratu bio je saveznik protiv Rusije i Habsburške Monarhije. Pruska je bila zamalo uništena, 1760. Rusi su ušli u Berlin, no održala se do pobjede zahvaljujući novčanoj pomoći od Velike Britanije. Mirom u 1763. granice su ostale nepromijenjene i Pruska dobiva status 5. velesile.

1

Habsburški car Karlo VI. 1713. donosi „kućni red” kojim se habsburške zemlje ne smiju dijeliti i pravo nasljeđa se priznaje ženskoj lozi pošto nije imao muških nasljednika.

1

Rat za habsburško nasljeđe vodi se između Habsburške Monarhije i Francuske...

4

Marija Terezija

2

Reforme Josipa II. koje su ga nadživjele su:

4

History Test sobre Povijest 3.1, creado por Daria Zafote el 14/10/2018.

Povijest 3.1

Razvijeni ili dvorski apsolutizam:

Klasično tumačenje apsolutizma dao je . g. filozof Thomas u spisu „, obliku i vlasti crkvene i građanske države”.

Hobbes: „Ljudi su među sobom sklopili ugovor o vlasti i uspostavili svemoćnu državu. Na čelu države je suveren koji ima neograničenu vlast, a svi osim njega su podanici. Takav oblik vladavine, jednom uspostavljen, trajan je i nepromjenjiv jer je ugovor o vlasti neopoziv.”

Merkantilizam

Prosvijećeni apsolutizam

Potkraj 18. stoljeća učvršćena je parlamentarna vladavina u Engkeskoj. Zakonom o uniji 1707. g. ujedinile su se Eng. i Škotska u Veliku Britaniju.

1701. na vlast u UK dolazi Hannoverska dinastija

Englezi u 18. st osvajaju Indiju i naseljavaju Australiju

Gospodarski liberalizam

1776. Adam Smith iznosi svoju teoriju u djelu Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

Francois Quesnay se zalaže za gospodarski liberalizam

Francois Quesnay objavio je djelo Ekonomska tablica s njezinim objašnjenjem 1758.

Deizam je Voltaireova razumna religija prema kojoj je Bog stvorio svijet i utječe na njegov razvoj

Montesquieu 1748. objavljuje „O duhu zakona” gdje razrađuje ideje o podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku.

Rousseau smatra da se treba vratiti prirodi i da se vlast temelji na općoj volji. To je razradio u djelu „O društvenom ugovoru”

U sedmogodišnjem ratu sudjeluju:

umire Kralj Sunce > Quesnay objavljuje Ekonomsku tablicu s njezinim objašnjenjem > počinje 7-god. rat > Mir u Parizu