Dolazak Hrvata u Hrvatsku

Dolazak Hrvata u Hrvatsku

1. Prije Hrvata, tijekom brončanog doba, u našoj sadašnjoj državi živjela su 4 naroda: Iliri, Panonci, Histiri, Liburni i drugi.

2. Iliri su se doseljavali u sadašnju Dalmaciju osobito na jug. Živjeli su u utvrđanim građevinama.

3. Kelti su u naše krajeve došli iz sjeverne Italije u 4. st. prije Krista, na područje današnje Slavonije i Srijema.

4. Početkom 5. stoljeća prije Krista, Grci su našoj obali osnovali mnoge kolonije, međukojima su najpoznatije: Issa ( Vis ), Pharos ( Stari grad na Hvaru ), Korkira Melajna ( na Korčuli ) i Tragurij ( Trogir ).

5. Nakon Borne i Vladislava na prijestolje dolazi oko 835. godine knez Mislav koji je odmah na početku svoga vladanja ratovao s Mlečanima. Uzroci i tijek ratovanja pouzdano se ne znaju, ali se zna da je 839. g. mletački dužd Petar Tradonik sa svojom ratnom mornaricom navalio na Hrvatsko primorje. Međutim, kod primorskog dvorca Sveti Martin, nakon što je otkrio gorku istinu o snazi hrvatske vojske i mornarice, dužd se predomislio te je ugovorio mir s knezom Mislavom. Potom je krenuo na jug napasti neretvanske otoke, ali je i tamo ugovorio mir s neretvanskim velikim županom Družakom. Sljedeće godine (840.), Neretvani su predvođeni velikim županom Deodatom potpuno razbili Mlečane u pomorskom boju pa se dužd Petar, kao veliki gubitnik, morao vratiti u Veneciju. Knez Mislav nije više stolovao u Ninu, nego u Klisu. Mislav je bio pobožan vladar koji je počeo graditi prve kulturne i crkvene zadužbine. Boljom organizacijom vojnih snaga na kopnu i moru knez Mislav je sve više jačao hrvatsku kneževi

6. Na tlu današnje Hrvatske u rimsko doba nastalo je mnogo poznatih gradova, kao što su: Parencij ( Poreč ), Pola ( Pula ), Andautonija ( Štićarjevo kraj Zagreba ), Siscija ( Sisak ), Marsonija ( Slavonski Brod ), Mursa ( Osijek ), Cibale ( Vinkovci ), Tarsstika ( Rijeka ), Senia ( Senj ), Jadera ( Zadar ), Tragurij ( Trogir ), Salona ( Solin ), Narona ( Sv. Vid kraj Metkovića ) i Epidaur ( Catvat ).

7. Rana povijest Hrvata obuhvaća podrijetlo Hrvata, njihovo življenje u pradomovini, doseljenje u novu domovinu i pokrštenje. Opća i nacionalna enciklopedija ovako piše o tim događajima: "Široko rasprostiranje imena u očuvanim toponimima i starim zapisima upućuje na veoma udaljene prostore seoba Hrvata od najstarije prapostojbine do današnjih područja, uključujući i znatne promjene samog etničkog supstrata u odnosu na ime. Uz razne etimologije koje ime Hrvat vezuju uz pojedine djelatnosti (koji imaju zemlju, grč. hora, Konstantin Porfirogenet; iz korijena hrv, s raznim izvedenicama, kao vojnik, bojovnik i sl.), ili područje obitavanja (hrib, hrbat u smislu planina, gora, Karpati i dr.), te mnoge druge, najviše pristaša imaju objašnjenja koja Hrvate vezuju uz naziv i kretanje sjevernoiranskih plemenskih skupina prema Crnome moru: zapis na grčkom jeziku iz II–III. stoljeća koji navodi plemenskog vođu (arhonta) Horoatosa (upozorio M. P. Pogodin), naziv iranskog plemena Harahvatiš i njihove z