Detaljna podjela glasova prema mjestima artikulacije

Descrição

Detaljna podjela glasova prema mjestima artikulacije prema profesorovoj skripti; prvo poglavlje
Jelena Sarajlić
FlashCards por Jelena Sarajlić, atualizado more than 1 year ago
Jelena Sarajlić
Criado por Jelena Sarajlić mais de 5 anos atrás
35
0

Resumo de Recurso

Questão Responda
egzolabijali vanjski usnenici; zaobljenje usnica uz njihovo stiskanje tako da su vani samo vanjski dijelovi usana (njemačko u s umlautom)
labijali usnenici
endolabijali unutrašnji usnenici; zaobljenje usana ispupčenjem prema van tako da se prema van vidi i unutrašnji dio usana (u)
bilabijali dvousnenici; tvore se objema usnama bez zaobljenja usana (p,b,m)
apikolabijali lingvolabijali/jezikousnenici; jezik dotiče gornju usnu
subapikoalveolari ispovršni dio jezika dira alveole (nadzubni greben)
apikoalveolari vrh jezika dira alveole/nadzubni greben
laminoalveolari dio odmah iza vrha jezika dira alveole/nadzubni greben
dorsoalveolari stražnji(ji) dio jezika dira alveole/nadzubni greben
alveolari se mogu (u opoziciji prema postalveolarima) nazivati i prealveolarima
postalveolari jezik dotiče gornji dio usta odmah iza alveola (š, ž, č, dž)
apikoprepalatali vrh jezika dira prednji dio tvrdog nepca (prepalatum)
laminoprepalatali lamina (dio jezika odmah ispod vrha) dira prednji dio tvrdog nepca
dorsoprepalatali leđa jezika (dorsum) dira prednji dio tvrdog nepca
prepalatali se još mogu nazivati i... alveopalatalima
palatali izgovaraju se na tvrdom nepcu
mediopalatali tvore se na srednjem dijelu mekog tvrdog nepca
postpalatali tvore se na stražnjem dijelu tvrdog nepca
subapikopalatali dio jezika ispod vrha dotiče tvrdo nepce
apikopalatali vrh jezika dotiče tvrdo nepce
laminopalatali lamina (dio jezika odmah ispod vrha) dotiče tvrdo nepce
dorsopalatali stražnji dio jezika dotiče tvrdo nepce
velari izgovaraju se na mekom nepcu (k,g); uvijek ga dotiču leđa jezika pa su svi velari i dorsovelari
prevelari prednji mekonepčanici
postvelari stražnji mekonepčanici
uvulari izgovaraju se na resici njezinim vibriranjem, resici se približavaju leđa jezika pa su svi uvulari i dorsouvulari (njemačko i francusko r)
faringali tvore se u ždrijelu/farinksu; zbog mogućeg pomicanja korijena jezika (radix) u njihovoj tvorbi dio se faringala može nazivati i faringoradikalima (postoje u arapskim jezicima)
glotali tvore se na glasnicama (glottis), a mogu se nazivati i laringalima (prema larinksu - grkljanu kojeg su glasnice dio)
epiglotali tvore se na epiglotisu (epiglotis je onaj poklopčić u grlu za odvajanje dišnog i probavnog trakta); rijetki u svjetskim jezicima
radikali glasovi tvoreni korijenom jezika
post(ero)dorsali glasovi tvoreni na stražnjem dijelu leđa jezika
pre/anterodorsali glasovi tvoreni na prednjem dijelu leđa jezika (pre- ili antero-); zajednički se mogu nazvati dorsalima, a mogu im se dodati i mediodorsali (glasovi tvoreni sredinom dorsuma)
koronalima se mogu zajednički nazvati... laminali, apikali, subapikali
laminali glasovi tvoreni laminom (dijelom jezika odmah iza samog vrha) u doticaju s gornjim dijelom usta
apikali glasovi tvoreni vrhom jezika u doticaju s gornjim dijelom usta
subapikali glasovi tvoreni dijelom jezika odmah ispod vrha jezika u doticaju s gornjim dijelom usta
labiodentali zubnousnenici; donja usna dotiče zube (f, v)
interdentali međujezičnici; pri izgovoru je jezik između gornjih i donjih zuba (eng. th)
apikodentali brhjezični zubnici; vrh jezika dotiče zube
laminodentali zube dotiče dio jezika odmah iza vrha

Semelhante

Općenita pitanja
Jelena Sarajlić
Fonetika
Jelena Sarajlić
Definicije fonologije
Jelena Sarajlić
Calendário de estudos
elidyfly
Principais Temas para estudar Geografia
Marina Faria
Informática conhecimentos básicos
thiago.tc3
Direito ambiental
GoConqr suporte .
Introdução ao Microsoft Word
Roberto Becker
Enem 2
Robson Bueno